Project Description

Zarazne bolesti goveda, ovaca, koza, svinja i konja uz terapiju i preventivu te osnove ishrane

Publikacija izrađena u okviru projekta REXIS

Februar/Veljača 2008.


Format A4, PDF, 2.7 MB

Imunitet (u biologiji i medicini) je odbrambena sposobnost organizma, zasnovana na prisustvu antitijela i njihovoj sposobnosti da se bore protiv mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica i parazita) i/ili njihovih hemijskih supstanci (toksina), kao i vlastitih izmijenjenih (npr. tumorskih) i istrošenih ćelija. Dijeli se na: pasivni i aktivni imunitet.

Pod pasivnim imunitetom koji se dijeli na prirodni i vještački podrazumijeva se prenos antitijela od majke na plod u graviditetu i odmah nakon poroda sisanjem kolostruma. Vještački pasivni imunitet može se steći aplikacijom seruma i gama-globulinskih proizvoda u kojima su prisutna antitijela.Građa posteljice određuje put kojim majčinska antitijela mogu da dođu do ploda. Posteljica preživara i svinja je takve građe da je potpuno onemogućen prolaz antitijela tokom graviditeta pa mlade životinje mogu primiti antitijela samo ako uzmu prvo mlijeko (kolostrum). Treba znati da je količina antitijela znatno veća u kolostrumu odmah nakon partusa nego kasnije kao i to da je crijevna propustljivost za njih najveća u prvim satima života mladunčadi. Zbog ovog je izuzetno važno da novorođenče što prije posiše prvo mlijeko kako bi se zaštitilo od mnogih uzročnika zaraznih bolesti. Tako se antitijela u krvi teleta nađu već 2 sata nakon prvog sisanja. Također treba znati da deficitarna ishrana može umnogome utjecati na stanje otpornosti životinje, o čemu svakako treba voditi računa.

Aktivni imunitet nastaje ako u organizam dospije uzročnik kao kod zarazne bolesti koji ga stimuliše na aktivnu proizvodnju antitijela. I aktivni imunitet prirodno stečen koji nastaje poslije preboljenja prirodne infekcije i vještački stečen aktivni imunitet nastaju poslije vještačkog unošenja antigena (vakcine).