Project Description

Dolina tvrđava - Centralna Bosna i Hercegovina 1

Dolina tvrđava – Centralna Bosna i Hercegovina

Promocija

April/Travanj 2005.


Format A5, PDF, 0.7 MB

Tešanjska tvrđava je jedna od najznačajnijih i prostorno najvećih tvrđava u BiH. Zauzima površinu od 6.296 kvadratnih metara. Gradnja je započela još u vrijeme Ilira (u 3. stoljeću p.n.e.), a onda je kroz stoljeća građena i dograđivana od strane Rimljana, Slavena i Turaka. Zbog svog položaja, uglavnom je služila odbrani od neprijatelja, a za vrijeme Turaka tvrđava je imala stalnu vojnu posadu. Sa starom čaršijom čini jedan skladan ambijentalni prostor bosanskog stila.

Maglajska tvrđava je nastala u 14. vijeku na desnoj obali rijeke Bosne. Ova tvrđava predstavljala je pravi srednjovjekovni utvrđeni grad koji je pružao relativno snažnu zaštitu svojim gospodarima i braniteljima. Iz tog perioda ostali su značajni objekti: Dizdareva, Kapi, Širbegova, Kapetanova kuća, Jusuf-pašina džamija ili Kuršumlija, Sahat kula, a na padinama brda mahale sa starim bosanskim kućama i javnim česmama.

Tvrđava Vranduk – u brojnim sačuvanim putopisnim zapisima Vranduk je uvijek opisivan kao najinteresantniji, najzagonetniji ili najtvrđi dio zemlje Bosne, često s pravom, nazivan kapija Bosne, jer je vijekovima odolijevao brojnim protivnicima koji su dolazili sa svih strana svijeta. Tradicija, ali i historijske okolnosti su vrlo često prolazak kroz vrandučki klanac smatrali ulaskom u pravu Bosnu. Vranduk se kao grad prvi put spominje 10. marta 1410. godine u dubrovačkim spisima.

Bobovac – Kraljevski grad je bio prijetolnica Bosne, grad u kome se čuvala kruna bosanska i koji je bio posljednje uporište bosanskih vladara prije dolaska Osmanskog carstva 1463. godine. Od tog utvrđenog grada i banskih dvora sada su ostale samo ruševine, ali i one dovoljno govore o nekadašnjoj snazi i sjaju srednjovjekovne bosanske države i burnim vijekovima prohujalim u nepovrat.

Travnička tvrđava, jedini spomenik iz srednjeg vijeka koji se sačuvao u Travniku je Stari grad (Kastel). Izgrađen je u doba bosanske samostalnosti u prvoj polovini 15. vijeka, pretpostavlja se u vrijeme bosanskog kralja Ostoje ili kralja Tvrtka II. Za vrijeme turske vladavine u Bosni, tačnije od 1699. godine, Travnik postaje upravni centar bosanskog pašaluka i sjedište bosanskih vezira.